Otok Rab

Otok Rab nalazi se u sjevernom Jadranu i jedan je od najljepših, ali i gospodarski i turistički najrazvijenijih hrvatskih otoka.

Zemljopis i klima

Otok Rab smješten je u kvarnerskom zaljevu i nalazi na izuzetno povoljnom geografskom prometnom i turističkom položaju u odnosu na europsko i domaće turističko tržište.

Nalazi se između 44°41' i 44°51' sjeverne geografske Širine i 14°40' i 14°53' istočne geografske dužine. Područje obuhvaća prostor od 102,85 km2 otočnog prostora, a otok se proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Velebitski kanal dijeli Rab od kopna, od otoka Paga dijeli ga kanal Paško tijesno, prema otocima Cresu i Lošinju nalazi se Kvarnerić, a od Krka ga dijele Senjska vrata.

Najveća zračna dužina otoka Raba, od rta Gavranić do rta Sorinj, iznosi 22 km. Širina je različita, najuži je od rta Krkland do zaseoka Perčinić u Barbatu 3 km, a najširi, i to 10 km, od rta Šilp u Loparu do rta Kristofor.

Brdo Kamenjak okrenuto je magistrali i Velebitskom kanalu, pa štiti otok od hladnih naleta bure i pogoduje klimatskim uvjetima, pa je tako snijeg, koji zimi prekriva Velebit, na Rabu prava rijetkost. Povoljne prilike karakterizira srednja godišnja temperatura od 14,9°C, temperatura mora od 16,7°C (ljeti preko 20°C), te godišnja količina oborina od 1108,8 mm. Rab je otok sunca i godišnje ima 2417 sati sunca, što znači da sunce sja u lipnju, srpnju i kolovozu i po desetak sati dnevno.

Otok Rab uglavnom ima ugodnu mediteransku klimu, topla ljeta i blage zime.

Priroda

Na Rabu susrećamo bogat i raznolik životinjski i biljni svijet, kako na kopnu, tako i ispod površine mora.

Najoskudniji raslinstvom su sjeveroistočni obronci i vrhovi lanca Kamenjak, gdje nalazimo pravi krš. Na jugozapadnim obroncima je nešto drukčije, pa tu nailazimo na sitne trave, a nakon pošumljavanja vrlo se lijepo razvija nekoliko manjih kompleksa bora i crnike. Posebna je dragocijenost šumoviti Kalifront sa zaštićenom šumom Dundo u kojoj je najveći nasad crnike na Jadranu. Gustu makiju podno stoljetnih stabala isprepliću šumska loza, bršljan i druge povijuše, a raznovrsna je i paprat i gljive. Ova šuma iznimno je poznata i cijenjena među botaničarima i šumarima. U srednjem dijelu otoka uspijeva najviše vrsta. Veliki dio zemljišta pretvoren je upravo zato u plodne oranice, vrtove, vinograde, voćnjake i maslinike, a na neobrađenom dijelu rastu uljike i crnike, brijest, mirta, paprati, kupina, smreka borovica, grmovi brnistre i ostale trave i poljsko cvijeće. Osim bogatog autohtonog biljnog svijeta na otoku Rabu ima donesenog i udomaćenog stranog bilja, kao što su alpski primorski i crni bor, čempres, jablan i lovor, te stoljetna agava i indijska smokvica. Što se svijeta flore tiče, iznimno je atraktivan i park Komčar u gradu Rabu. Njegovo bujno raslinje ponos je svih stanovnika. U parku, osim već spomenutih biljki, rastu i jablanovi, javori i brijestovi uz pinije, lovor i čempres, oleander, ružmarin, te kaktus. A na šetalištima uz more i drugim manjim parkovima otoka ima i prekrasno razvijenih palmi. Sve je to zasluga pokojnog rapskog nadšumara Pravdoja Behje, kojem su Rabljani podignuli brončanu bistu na ulazu u park.

Zbog svoje blage klime Rab zimi udomljuje mnoge vrste ptica selica, a sačuvan je i bogati podmorski svijet. Stanište je to morskih zvijezdi, ježeva i morskih krastavaca, spužava, koralja, jestivih rakova, bijele i plave ribe, periske ljuskare, jakovske kapice i drugih školjki. Neke ptice su ovdje stalne, a druge su selice. Među njima su jastreb kokošar i kobac ptičar, sova i ćuk, a tu i tamo s Velebita se spusti pokoji orao ili bjeloglavi strvinar. Treba spomenuti i fazana, goluba gnvnjaša, gavrana, vranu sivulju, trčku, kosa žutokljunca, češljugara, sjenicu malu i veliku, ševu, vrapca, te ptice plivačice galeb i gnjurac. Ptice selice na otoku ljetuju i gnijezde se, a to su kukavica, grlicu, lastavica, slavuj, neke vrste zeba, šljuka ili kokosica, prepelica, te neke vrste plivačica i močvarica. Najkrvožednije životinje su lasice i kune bjelice koje love poljske miševe, štakore, zečeve ili kuniće, koji su najveći autohtoni sisavci na otoku. Srne i jeleni drže se šume Kalifronta, a u dolinama uz potoke i močvare žive žabe gatalinke. Među gmazovima najbrojnija je gušterica, a vrlo rijetki zeleni gušter. Od zmija ovdje živi bjelouška i bjelica obična. Zmija otrovnica na otoku uopće nema! Kukaca ima mnogo vrsta, ali najviše se ističu leptiri i cvrčci.

Povijest i kultura

Prvi tragovi ljudi na Rabu datiraju još iz kamenog doba, ali prva organizirana civilizacija bila je ona Ilira, to jest plemena Liburna. Njih su kasnije otjerali Grci, a uskoro su se na otoku pojavili i Rimljani. Nakon dolaska Hrvata u 7. stoljeću uslijedilo je burno razdoblje povijesti otoka Raba, koje je trajalo sve do završetka Domovinskog rata. Rab je bio dijelom Kraljevine Hrvatske, zatim dio Mađarske, u sastavu Mletačke republike, Austrijskog carstva, ali i pod Napoleonom i francuskom vlašću. Nakon I. Svjetskog rata kratko se nalazio pod Talijanima da bi zatim postao dijelom Jugoslavije, u kojoj je, s kraćim prekidom u II. Svjetskom ratu, kada je tu opet došla Italija, ostao sve do 1991. Tada Rab napokon opet postaje sastavni dio samostalne Republike Hrvatske.

Zahvaljujući ovakvoj povijesti na Rabu su se razvile brojne kulturne manifestacije kao što su Rapska fjera, Viteški turnir Udruge Rabskih samostreličara, Folklorna baština i druge. Tu su i brojne znamenitosti kao benediktinska opatija sv. Petra iz 1059., ostaci stare gradine i crkvice sv. Damijana, samostan sv. Eufemije i stara knjižnica, te ostaci brojnih grčkih i rimskih utvrda i naselja. Grad Rab sa svojim starim zvonicima i zidinama gotovo da je spomenik sam za sebe.

Stanovništvo i gospodarstvo

Na otoku Rabu stalno je naseleljeno nešto više od 9,000 stanovnika, koji obitavaju u osam naselja:
Grad Rab, Barbat, Banjol, Kampor, Supetarska Draba, Palit, Lopar i Mundanije.

Zahvaljujući turizmu, koji na Rabu postoji kao organizirana djelatnost više od 120 godina, broj stanovnika u stalnom je porastu, za razliku od većine ostalih hrvatskih otoka.

Upravo je turizam najznačajnije utjecao na razvoj gospodarstva na Rabu. Veliki priljev domaćih i stranih gostiju tokom cijele godine indirektno je potaknuo razvoj trgovine, poljoprivrede i ugostiteljstva, prvenstveno restorana s ponudom tradicionalne rapske i mediteranske kuhinje i malih obiteljskih pansiona.

Osim turizmom, Rabljani se bave i poljoprivredom i ribarstvom, što također upotpunjuje turističku ponudu jer se stvara jedinstvena gastronomska ponuda koja uključuje brojne domaće ekološki uzgojene proizvode.

Prometna povezanost

Najbolja povezanost otoka Raba s hrvatskim kopnom je trajektom iz pristaništa u Jablancu na kopnu do pristaništa Mišnjak na južnoj strani otoka. Plovidba traje samo 12 minuta, a linija se održava tijekom cijele godine. U ljetnim se mjesecima uvodi još jedna linija linija na relaciji Valbiska na otoku Krku - pristanište u Loparu na sjeveru otoka i plovidba traje oko jedan sat. Osim trajektnih linija prema Rabu redovito idu i katamarani iz Rijeke. Sve u svemu, otok Rab može se pohvaliti izuzetno dobrom prometnom povezanošću.

Smještaj na Rabu

Smještaj na Rabu može se pronaći u brojnim privatnim kućama, hotelima i kampovima. Apartmani u Barbatu mogu se naći u pansionu i obiteljskom restoranu Aco, a ukoliko tražite hotel na Rabu tada posjetite Tamaris nedaleko od grada Raba.

23.06.2009.